Knjiga koja će svijetu objasniti zašto je Tomislav važan Hrvatima

U knjižari Matice hrvatske u Zagrebu 4. prosinca predstavljena je knjiga Tomislav, Croatia’s First King objavljena na engleskom jeziku u povodu 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva.

Knjiga donosi devet radova koji istražuju kralja Tomislava, oslanjajući se na suvremena povijesna i arheološka istraživanja. Preostalih pet studija bavi se naslijeđem Tomislavove ličnosti i političkim interpretacijama u nacionalnom imaginariju i umjetnosti. Objavljena je u novoj ediciji Matice hrvatske Signa Croatica. Autori studija ugledni su hrvatski znanstvenici i stručnjaci iz područja povijesti, povijesti umjetnosti, arheologije, književnosti i teatrologije: Ante Birin, Ana Biočić, Marko Troglić, Mirjana Matijević Sokol, Vladimir Sokol, Ivan Buljević, Radoslav Bužančić, Tomislav Galović, Vladimir Goss, Nikolina Šimetin Šegvić, Mario Jareb, Ivan Kokeza, Boris Senker, Mira Kolar-Dimitrijević i Hrvoje Petrić. Prevoditelj na engleski jezik je Marko Majerović.

Knjigu su predstavili predsjednik MH D. Zorić, urednica M. Polić Bobić i povjesničar umjetnosti D. Milinović / Snimio Mirko Cvjetko / MH

Knjigu su, uz urednicu Mirjanu Polić Bobić, predstavili predsjednik Matice hrvatske Damir Zorić i povjesničar umjetnosti Dino Milinović, član uredništva Hrvatske revije i Vijenca, pročelnik Odjela MH za likovne umjetnosti i glavni autor kustoske koncepcije izložbe U početku bijaše kraljevstvo u Galeriji Klovićevi dvori.

Simbol nacionalnog identiteta koji nadilazi povijesne činjenice

Ova je knjiga, paradoksalno, prva knjiga na engleskom jeziku u bogatoj nakladničkoj djelatnosti Matice hrvatske, te sjajna prilika da o prvom hrvatskom kralju progovorimo na jeziku kojim se danas lakše i brže može prenositi percepcija hrvatske stvarnosti i povijesti, rekao je predsjednik MH Damir Zorić.

Predstavljanje prve Matičine knjige na engleskom jeziku u Knjižari Matice hrvatske

„Kada smo prije dvije godine Hrvatskom saboru predložili da 2025. proglasi godinom posvećenom 1100. obljetnici Hrvatskoga Kraljevstva, ni oni najoptimističniji među nama nisu vjerovali da će odziv biti ovoliki: diljem Hrvatske, ali i svih onih zemalja u kojima Hrvati žive, organizirane su izložbe, koncerti, predavanja, postavljane spomen-ploče. To svjedoči koliko je kralj Tomislav hrvatskom narodu važan, koliko je sveprisutan kao simbol, kao jedan od temeljnih simbola nacionalnog identiteta koji nadilazi povijesne činjenice kojih, pak, nema mnogo, ali su dovoljno pouzdane“, rekao je Zorić i podsjetio da „Tomislav živi bez obzira na to što mnogo toga o njegovom životu historiografija zaključuje iz konteksta drugih okolnosti i vladara“.

„Ne znamo kada je rođen, ne znamo kada je preminuo, znamo za dokaze iz 914. i 925. godine, ali je zato ona starija hrvatska historiografija rekonstruirala što je on u 10. stoljeću predstavljao: od onoga što su o njemu pisali Ivan Kukuljević Sakcinski, Tadija Smičiklas, jedan od predsjednika Matice hrvatske, Vjekoslav Klaić, te svi drugi umjetnici u glazbi, književnosti i likovnosti, koji su ‘proizveli’ jedan važan i živ nacionalni lik koji predstavlja i snagu i slobodu i državnost. Mnogo je hrvatskih vladara o kojima historiografija pamti više i kvalitetnije, ali nijedan od njih nije u narodu toliko omiljen kao Tomislav“, rekao je Zorić, prisjetivši se i velikog interesa za tematski broj Hrvatske revije posvećen ovoj obljetnici.

Važno je da budemo čuvari pamćenja

Prilozi u tom broju Hrvatske revije dorađeni su temeljito i studiozno i predstavljaju srž ove knjige. Zorić je zaključio da će knjiga Tomislav, Croatia’s First King međunarodnoj javnosti objasniti zašto je Tomislav Hrvatima važan, ali i intrigantan vladar. „Nakon toga nastavljamo i s drugim velikim imenima koja su važna za recepciju hrvatske povijesti, baštine i kulture“, rekao je, najavivši knjigu o Ruđeru Boškoviću.

Dino Milinović istaknuo je da knjiga, kao i izložba U početku bijaše kraljevstvo u Klovićevim dvorima, podsjeća koliko je važno da budemo čuvari pamćenja: „Matica hrvatska jedna je od čuvarica tog pamćenja, a ovakve obljetnice i služe tome, da jedna nacija ‘svede’ račune i vidi gdje je danas. Kada su naši preci 1925. godine odlučili proslaviti tisućitu obljetnicu, zaključili su da ona odgovara simboličkom činu krunjenja, i slijedom toga, nije bilo razloga da mi ove godine ne budemo u stanju dostojno i kvalitetno proslaviti tih 1100 godina, osobito što je prvi put slavimo u slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj.“

Knjiga je, dodao je Milinović, interdisciplinarna, i omogućuje da kao ozbiljna i zrela kultura napravimo svojevrsnu rekapitulaciju sjećanja. „Tomislav je lik kojega gotovo da i nema u legendama, preciznije, pojavljuje se tek sa slikarskim ciklusom Otona Ivekovića. Međutim, postoje tvrde i pouzdane činjenice u Vatikanskim arhivima i to je dokaz da je riječ o povijesnoj osobi. Povijest ne nudi potpuni krug svih traženih činjenica, a u nedostatku te potpunosti, onda se sve što je poznato proglašava upitnim. Povijest se tako ne piše i ne stvara jer ona uvijek ima određene nedostatke“, rekao je Milinović. „Najveća zasluga ide autorima jer su ovo kvalitetni radovi koji čine iskorak za našu historiografiju u budućnosti, ovo je ‘recenzija’ onoga što je do sada učinjeno, ali i uputstvo u kojem smjeru treba dalje ići“, zaključio je Milinović.

U glazbenom dijelu programa nastupila je violinistica Eva Radić, učenica Davora Philipsa, profesora na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Izvela je djela Dore Pejačević i Jurja Tkalčića.

Poznavanje i prepoznavanje i izvan granica hrvatskog jezika

Urednica knjige Mirjana Polić Bobić istaknula je, uz prigodne zahvale autorima i svim suradnicima, da Matičina edicija Signa Croatica na engleskom jeziku donosi institucionalnu i nacionalnu prepoznatljivost u bogatom mozaiku europskih naroda i kultura, što je posebno važno s obzirom na činjenicu da „se u kontaktu sa stranim stručnjacima i znanstvenicima, i nakon trideset godina od samostalnosti, nailazi na one koji su oskudnih informacija o hrvatskoj povijesti.“ U tom smislu knjiga Tomislav, Croatia’s First King važan je doprinos Matice hrvatske (pre)poznavanju hrvatskog naroda i njegove povijesti izvan granica jezika te dokaz kako se o raznim složenim temama može govoriti stručno, ali i dovoljno popularno da mogu biti zanimljive široj javnosti i istodobno proširiti obzor stručnjacima i znanstvenicima.